aKol 3:20+
bKam 20:12; Mt 15:4
cLo 6:7; Snd 22:6
d1Tim 6:1; Tit 2:9+; 1Pe 2:18
eMt 25:34+; 2Kor 5:10
fŊgo 10:34+; Ro 2:11; Kol 4:1
g1Kor 16:13; 2Tim 2:1
hRo 13:12+; 2Kor 6:7, 2 Kor 10:4; 1Tes 5:8+
iEp 2:2; 1Pe 5:8+
j2Kor 6:7, 10:4
lMbo 132:9; Yesa 11:5; Lu 12:35; 1Tes 5:8; 1Pe 1:13
mYesa 52:7; Ro 10:15
n1Pe 5:9; 1Yo 5:4
oYesa 59:17; 1Tes 5:8; Ibr 4:12; Tur 1:6, 19:15
pMt 26:41; Lu 18:1; Ro 12:12; Kol 4:2; 1Tes 5:17
qŊgo 4:29; Ro 15:30+; Kol 4:3; 2Tes 3:1
rŊgo 28:20; 2Kor 5:20
sŊgo 20:4; Kol 4:7+

Ephesians 6

Sua ta ila pizin pikin mi taman ma nan bizin

1Mi niom pikin na, kozo keleŋ la tomoyom ma noyom bizin kalŋan. Pa ina indeeŋe pa Merere ŋgar kini. a

2Keleŋ sua ki Anutu ti:

Lem ŋger pa tomom ma nom mi mbeeze pizin. b

Tutu ti na, tutu mataana kana ta ka sua mbukŋana imbotmbot raama. Sua ta kembei:

Naso nu mbot ambai su toono ma molo.

4Mi niom ta taman bizin na, kapamalmal sorok lutuyom bizin keten pepe. Komboro kat zin, mi kapazal zin mi kosope zin. Mi sombe kapazal zin, na koto zaala ki Merere mi kakam. c

Sua pizin mbesooŋo mi zin bibip kizin

5Mi niom mbesooŋo na, kozo keleŋ la zin bibip tiom kalŋan, kapakur zin, mi kembeeze pizin raama leleyom, kembei ta kembesmbeeze pa Krisi itunu. d

6Kokena kakam pakaamŋana pa uraata tiom ta kembei: Sombe kere zin bibip tiom timar, to kakam kat uraata pa matan bekena kakam lelen. Mi so tizem yom mi tila len, tona kakam kat uraata mini som. Kakam kembena pepe. Pa niom na, mbesooŋo ki Krisi. 7Tana kakam kat uraata tiom, mi kakam raama leleyom. Naso koto Anutu leleene. Pa uraata tiom tana, kakamam pizin tomtom men som. Ina kakamam pa Anutu tomini. 8Tana motoyom iŋgal be kakam kat. Pa niom kuute: Iti ta boozomen, sombe tewe mbesooŋo, som tewe mbesooŋo som, mi sombe takam uraata kiti ambai, inako Merere ikam lende kadoono ambaiŋana. e

9Mi niom wal ta leyom mbesooŋo na tomini, leyom ŋger pizin. Kokena kapamoto zin sorok. Pa niom kuute: Niomŋan leyom biibi tamen tau: Ni ta imbotmbot saamba a. Mi ni ikamam ŋgar pa tomtom zan som. Ikamam mbulu raraate men pa tomtom ta boozomen. f

Wal urlaŋan bela tiur mburu malmal kana ki Anutu, to timender mbolŋana

10Ayo, iŋgi be aŋpemet sua tio. Niom bela kakam mburoyom la ki Merere. Naso mburaana keskeezeŋana ipombol yom. g

11Pa Tomtom Sanaana, ni le ŋgar biibi kat pa pakaamŋana. Tana kuur mburu malmal kana boozomen ta ki Anutu i be ipakaala yom. Naso kemender mbolŋana, mi kotop pa Tomtom Sanaana pakaamŋana kini som. h

12Pa toono ti na, zugut muriini. Mi iŋgi itiŋan zin tomtom toono kan men toporrou som. Iŋgi zin bubuŋana sananŋan ta timbotmbot pa maŋaanaŋana i, mi zin peeze kan, mi koroŋ bibip ki toono ti ta mburanŋan mi zanŋan na, ta itiŋan toporrou. i

13Tana kuur mburu malmal kana boozomen ta ki Anutu i be ipakaala yom. Beso gorgor sananŋana ki toomboŋana ipet, tona niom ko karao be kemender mbolŋana, mi koporoukaala ituyom ma kilip pa toomboŋana tana. Mburu malmal kana ki Anutu, ina mbulu ta kembei: j

14Kozo kemender mbolŋana, mi koto sua ŋonoono raama leleyom. Pa ina iwe kembei ta pus be ikiskis kawaala tiom.
(6:14) Zin zaaba kan ki Rom, sombe tila pa malmal, to tiselek kawaala kizin ma ise, mi tipo kat pa koroŋ kembei ta pus, bekena tiloondo kat.
Mi kakam mbulu ndeeŋeŋana. Pa ina iwe kembei mburu mbolŋana ta zin zaaba kan tipakalkaala kan mbooro pa i. l

15Mi uruunu ambaiŋana ta iso iti pa zaala tabe itiŋan Anutu mi zin tomtom taparlup ti ma tewe tamen na, motoyom siŋsiŋ pa be kosoyaara pizin tomtom. Pa ina iwe kembei kumbuyom keteene. m

16Mi kikiskis kat urlaŋana tiom. Pa ina koroŋ biibi kat. Iwe kembei ta siŋgiao piom be koporoukaala ituyom pa Tomtom Sanaana peene kini lutuunu boozomen ta you ikanan la matan na. n

17Mi kakam ulaaŋa ki Anutu ma iwe leyom. Pa ina iwe kembei ta mburu mbolŋana be isekaala uteyom. Mi sua ki Anutu ta Bubuŋana ikam piti na, kakam ma iwe leyom buza. o

18Tana kakamam mbulu ta boozomen tana, mi kuzuŋzuŋ raama Bubuŋana mburaana totomen. Kataŋroro Anutu be iuulu yom. Mi kezem suŋŋana pepe. Konoknok men. Tana kapamatmaata mi kuzuŋzuŋ pa Anutu wal kini potomŋan ta boozomen. p

19Mi motoyom iŋgal yo tomini pa suŋŋana. Kusuŋ pa Anutu beso aŋkam sua pizin tomtom na, ni ipombol yo be aŋmoto som, mi iso yo pa sua tabe aŋkam pizin i. Naso aŋswe kat uruunu ambaiŋana ta muŋgu ike, mi koozi ipet mat kek. q

20Uruunu ambaiŋana, nio aŋkam Anutu ruŋguunu mi aŋzzo. Tanata iŋgi tiur yo ma aŋmar aŋbotmbot lela ruumu sanaana ti. Tana kusuŋ pio be aŋmoto som, mi aŋmender mbolŋana mi aŋso ka sua. Naso aŋkam kat uraata tio. r

Sua pemetŋana

21Toŋmatiziŋ kiti Tikikus ta mbesooŋo ŋonoono ki Merere mi nio leleŋ pini ilip na, ni ko isotaara yom pa koroŋ ta boozomen. Naso kuute mbotŋana tio mi uraata ta aŋkamam i. s

22Uunu tina ta aŋgo i ma ima i. Pa leleŋ be ni isotaara yom pa mbotŋana tiam, mibe ipombol yom pa sua pakan tomini.

23Tamanda Anutu mi Merere kiti Yesu Krisi ko timboro yom toŋmatiziŋ tiam tana ma kombot ambai, mi ikam yom ma leleyom par piom, mi kuurla kat. 24Mi wal boozomen ta so tiurur lelen pa Merere kiti Yesu Krisi, mi tizemi som na, kampeŋana kini ko imbotmbot se kizin. Ŋonoono.

Copyright information for MNA